4.7/5 - (15 votes)
Na samom ušću Save u Dunav nalazi se Veliko ratno ostrvo, prirodna zaštićena zona. Ostrvo, ali i prirodno dobro, smešteno je između Beogradske tvrđave i zemunske tvrđave Gardoš. Važna je destinacija za ekoturizam Beograda i odličan izbor ako želite izlet u prirodi. Odlazak na ovo ostrvo najbolje je sa strane Zemuna, tačnije sa Zemunskog keja, gde se leti postavlja pontonski most. Kada ga nema, pristupa se čamcem – a preporučujemo da zamolite vozača i za kratko krstarenje Dunavom.
Veliko ratno ostrvo je rečno ostrvo nastalo prirodnim procesima usporavanja toka vode na ušću Save u Dunav i taloženjem nanosnog materijala, mahom peska i mulja. Njegov izgled se menjao vremenom, pa tako stari kartografski zapisi beleže drugačiji oblik i veličinu u odnosu na današnji. Veruje se da se formiralo tokom XVI i XVII veka, a da je početkom XIX veka već imalo prepoznatljivu formu.
Današnje ime ostrvo verovatno duguje svom izuzetno važnom strateškom položaju između Gardoša i Kalemegdana, koji je kroz istoriju bio ključan u mnogim vojnim operacijama. Tokom vekova, korišćeno je kao prirodna barijera, skriveno sklonište ili osmatračnica – naročito u vreme ratova sa Turcima, Austrijancima i kasnije tokom Prvog svetskog rata.
Ukupna površina Velikog ratnog ostrva danas iznosi oko 2 kvadratna kilometra, i ono je jedno od retkih mesta u Beogradu koje je sačuvalo prirodni pejzaž gotovo netaknut vekovima. Uprkos blizini centra grada, ostrvo i dalje predstavlja oazu prirode i istorije koju mnogi tek otkrivaju.
Ostrvo je zaštićeno od strane Grada Beograda i podeljeno u tri zone:
I zona – namenjena naučnim i konzervatorskim aktivnostima;
II zona – dostupna za rekreativne šetnje i ekološki uzgoj povrća;
III zona – namenjena turizmu, sa popularnim kupalištem Lido.
Nedirnuta priroda Beograda ovde je u punom sjaju. Ostrvo je prekriveno šumom, livadama i peščanim plažama. Zbog visokog nivoa podzemnih voda rastu crne topole, vrbe, bagremac, zeleni jasen, crni glog, trska, rogoz, ševar i druge vodene biljke. Zastupljene su i vrste poput belog lokvanja, vodene paprati i krocanja. U svom najlepšem izdanju, šumski pejzaži Beograda upravo ovde dolaze do izražaja, tihi i netaknuti.
Na Velikom ratnom ostrvu zabeleženo je čak 196 vrsta ptica, a gotovo polovina njih ima status zaštićenih prirodnih retkosti. Šetajući ostrvom, pratiće vas bogat cvrkut koji dopire iz krošnji, kao zvučna kulisa prirode u svom najlepšem izdanju. I sve to – na samo 500 metara od najgušće naseljenih beogradskih opština. Najimpresivniji prizor svakako je veličanstveni orao belorepan, moćni vladar neba, čiji raspon krila doseže 2,5 metra. Kada ga ugledate u letu iznad šumskih krošnji, čini se kao da ste na safariju, a ne usred prestonice.
Osim ptica, Veliko ratno ostrvo je dom i raznolikom svetu sitnih i krupnijih životinja – veverice preskaču preko staza, vidre i kune se stidljivo kriju u senkama, a u toplim barama lenjo plutaju žabe i barske kornjače. Zimi, kao gosti s druge obale, dolaze srne i divlje svinje, ostavljajući tragove u snegu ovog zelenog utočišta. Ovde priroda živi punim plućima – tiho, ali prisutno.
Osim toga, Galijaš, mirni vodeni kanal koji se poput rečnog srca proteže sredinom ostrva, predstavlja prirodno riblje plodište i jedan od najlepših skrivenih pejzaža Beograda. Dugačak je oko 800 metara, širok do 30 metara i dubok do 2 metra. Iako je pecanje ovde zabranjeno radi očuvanja biljnog i životinjskog sveta, šetnja duž njegovih obala ili kratko krstarenje čamcem ostavljaju snažan utisak. Galijaš je tišina u pokretu — mesto gde priroda govori bez reči.
Ukoliko želite bolji utisak o njegovoj lepoti, preporučujemo video snimak koji je sjajno zabeležio atmosferu ovog vodenog bisera u samom srcu Beograda.
Porodična šetnja po ostrvu i oko kanala je idealna za sve uzraste. Miris reke, šum lišća pod nogama i tišina koju samo ptice prekidaju – šetnja ovde deluje kao mali beg iz svakodnevice. Zbog bezbednosti i očuvanja prirode, savetujemo posetu isključivo po danu i ostajanje na obeleženim stazama. Zabranjeno je uvođenje pasa, pravljenje buke, seča biljaka i lov. Poštujte pravila kako biste doprineli očuvanju ovog dragocenog prostora.
Na zapadnoj strani ostrva nalazi se Lido – jedno od najatraktivnijih kupališta u Beogradu. Tu možete uživati u kupanju, odbojci na pesku, drvenim klupama, dečijem parku i odmoru u prirodi. Leti se ovde igra mali fudbal, ispija hladno piće na suncu, voda mami na osveženje, a klupe pod topolama služe za duga sedenja i smeh u društvu.
Lido je nekada bilo i domaćin muzičkih festivala i žurki. Možda će se jednog dana, uz poštovanje mira i tišine prirode, ovde ponovo začuti muzika i smeh koji se prelivaju preko reke. Ko zna – možda se jednog dana Lido opet pretvori u letnju pozornicu pod vedrim nebom, gde će se priroda i dobra zabava u Beogradu sresti na pravom mestu.
👉 Uzvodno uz Savu, reka vodi ka Adi Ciganliji – uređenoj sestri ovog ostrva, gde priroda susreće grad.
Neki Beograđani ovde imaju svoje sojenice i bude ih fazani. Na kraju dana, možete uživati gledajući zalazak sunca dok reka Dunav tiho protiče kroz centar grada.
