Oceni članak
Planina Avala je mesto koje su generacije Beograđana posećivale vikendom – zbog prirode, zbog šume, zbog pogleda. Danas, ona je više od običnog izletišta – ovde se prepliću istorija i priroda, tradicija i savremenost, tišina i žamor posetilaca. U samo nekoliko minuta vožnje od centra Beograda, Avala nudi savršen beg za sve koji žele da predahnu od gradskog ritma.
Od starih spomenika i planinskih domova, preko vidikovca na Avalskom tornju do staza kroz gustu šumu – svako može da pronađe deo Avale koji će ga osvojiti. Bilo da dolazite porodično, u paru ili solo, ova planina nudi dovoljno sadržaja za ceo dan. Čak i obična šetnja ovde ima svoj poseban ritam – miris četinarske šume, cvrkut ptica i pogled koji se pruža sve do ušća Save u Dunav.
Avala je pravo šumsko utočište svega nekoliko kilometara od gradske gužve. Ova planina je prirodni kompleks koji zauzima 489 hektara, bogat pretežno listopadnim i četinarskim vrstama drveća. Tokom šetnje, miris jasena, bukve, lipe, bora i jele učiniće da zaboravite da ste nadomak milionskog grada.
Zahvaljujući ovom raznovrsnom biljnog svetu – više od 600 biljnih vrsta, među kojima su i lekovite poput zelenike i zlatana – Avala je proglašena za zaštićeno prirodno dobro. Ne samo što je idealna za rekreaciju, već je i mala škola prirode za sve generacije.
Šuma Avale nije dom samo biljkama, već i bogatom ptičjem svetu. U krošnjama se mogu zapaziti različite vrste ptica, od vrabaca i senica do povremenih grabljivica koje kruže iznad drveća. Ova raznovrsnost čini Avalu zanimljivom i za ljubitelje posmatranja ptica.
Posebno je zanimljivo što ovde raste i više desetina retkih biljnih vrsta koje nećete često videti u drugim delovima Srbije. Na proplancima i uz staze u proleće i leto može se naići na prava prirodna iznenađenja, od samoniklog lekovitog bilja do retkih šumskih cvetova.
Avala je jedno od retkih mesta gde se može videti kako različite vrste drveća uspevaju zajedno – cer, hrast, bukva, bor i jela čine guste šumske komplekse idealne za šetnju, trčanje i duboko disanje. Tokom godine, boje krošnji se menjaju i stvaraju prave razglednice – od sveže prolećne zelene do zlatnih i crvenih nijansi jeseni.
Ova raznolikost, uz blizinu grada, učinila je Avalu omiljenom destinacijom za prirodnjake, rekreativce, fotografe i sve koji žele da napune baterije u miru.
Sekvoje na Avali su pravo iznenađenje za mnoge posetioce – retko se očekuje da ovako impozantna stabla rastu u blizini Beograda. Ova stabla su zasađena kao eksperiment, ali su se odlično prilagodila lokalnoj klimi i danas su jedan od najneobičnijih detalja šumske staze koja vodi od jarbola do spomenika Neznanom junaku.
Njihova visina i oblik ostavljaju snažan utisak, posebno na one koji ih vide prvi put – kao da ste nakratko zakoračili u neku drugu geografsku zonu.
Avala obiluje izvorima pitke vode, idealnim za kratki predah tokom šetnje. Najpoznatiji među njima je izvor Sakinac, smešten u podnožju planine, do kog se lako dolazi i sa vrha uređenom stazom. Mnogi ga smatraju simbolom Avale, jer osvežava ne samo vodom, već i ambijentom – okružen drvećem i kamenom, pruža idealno mesto za predah i tiho uživanje u prirodi. Leti je ovde prijatno hladno, čak i u najtoplijim danima. Voda sa ovog izvora je korišćena jedno vreme i u fabrici piva Đorđa Vajferta.
Na više mesta, uglavnom na padinama planine Avala, se nalaze i mnogi drugi izvori. Neki od njih su Ledinac, Kamenac, Vranovac.
Na samom vrhu Avale, na mestu nekadašnjeg srednjovekovnog grada Žrnova, nalazi se monumentalni Spomenik Neznanom junaku. Podignut je 1934. godine po zamisli kralja Aleksandra I Karađorđevića, u slavu boraca poginulih za stvaranje jugoslovenske države. Autor spomenika je čuveni vajar Ivan Meštrović.
Takođe, oko spomenika se prostire kružna betonska staza, često korišćena za šetnju, lagani džoging ili razgledanje. Leti, deca trče po platu, puštaju zmajeve koje su roditelji upravo kupili kod obližnjih prodavaca suvenira. Na mermernim zidićima koji ga okružuju posetioci sede, odmaraju, gledaju u pravcu Avalskog tornja i Beograda koji se nazire u daljini. Iako se nalazi na vrhu planine, spomenik odiše mirom i svečanošću, ali i životom – baš kao i sama Avala.
Spomenik ruskoj delegaciji, u obliku slomljenog krila, podignut je u čast stradalih članova sovjetske delegacije predvođene maršalom Sergejem Birjuzovim, koji su poginuli u avionskoj nesreći 1964. godine. Na brežuljku iznad podavalskih sela, ovaj spomenik u obliku slomljenog krila stoji tiho, ali snažno – kao podsetnik na tragediju i istoriju. Okružen zelenilom, deluje spokojno, gotovo meditativno. Posetioci često zastanu u tišini, kao da osećaju težinu trenutka, ali i poštovanje prema poginulima. Ovde nema buke – samo tišina i vetar koji nosi uspomene.
U blizini mesta Beli Potok, podno Avale, nalazi se spomenik Vasi Čarapiću, narodnom junaku i vojvodi iz Prvog srpskog ustanka. Knez Vasa je upravo ovde okupljao narod i pozivao ga na ustanak protiv Turaka. U njegovoj blizini danas raste mlado drveće, ali priče o hrabrosti vojvode Čarapića i dalje odzvanjaju. Spomenik nije samo istorijski artefakt – on je i simbol snage jednog naroda. Njegova jednostavnost budi tiho divljenje, a pogled sa te tačke kao da vodi ka budućnosti. Iako je podignut u čast prošlosti, ostavlja trag nade u onome što dolazi.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda je Avalski toranj, visok 204,5 metra. Sa njegovog vidikovca pruža se spektakularan pogled na Beograd i Šumadiju. U sklopu tornja nalaze se restoran, suvenirnica, muzej, etno prodavnica i info centar. Podnožje tornja uređeno je kao porodični park, sa sadržajima za decu i sportiste.
Postoje mesta koja morate videti da biste poverovali – Avalski toranj je jedno od njih. Sa svojih 204,5 metra visine, ovaj toranj dominira predelom i pruža jedan od najlepših pogleda na Beograd i okolinu. Kada se popnete na vidikovac, vetar vam šapuće tišinu prirode, a pogled se pruža sve do Fruške gore i Šumadije.To je mesto gde i odrasli i deca zastanu da udahnu duboko – ne zbog visine, već zbog prizora koji oduzima dah.
01. novembar – 31. mart: 09:00 – 18:00
01. april – 31. oktobar: 09:00 – 20:00
Za informacije o cenama, povlasticama i organizovanim posetama, posetite zvanični sajt tornja 👉 www.avalskitoranj.rs
U blizini tornja nalazi se i crkva brvnara, Hram Svetog Despota Stefana Lazarevića. Osim što ima verski značaj, osmišljena je kao prostor za kulturne događaje, predavanja i manifestacije vezane za istoriju Avale i Žrnova.
Planina Avala nudi obilje sadržaja za aktivan dan u prirodi. Posetioci mogu da uživaju u šetnjama stazama kroz šumu, vožnji biciklom, rekreaciji na otvorenom i pikniku na posebno uređenim mestima.
Postoje brojne planinarske staze različite dužine i težine, a neke od predloga možete pogledati na sajtu Planinarskog savez Srbije. U podnožju i vrhu planine Avala nalaze se sportski tereni i parkići za decu.
Zanimljivost koja sve više privlači pažnju jesu rudarska okna – ostaci nekadašnjih rudnika pod Avalom. Iako ture još nisu dozvoljene zbog bezbednosti, sama priča o njima čini šetnju još uzbudljivijom.
Lovište Avala se nalazi u nadležnosti Lovačkog Saveza Srbije, a njime gazduje lovačko udruženje „Ripanj“. Lovne površine prostiru se na čak 13.000 hektara, gde se stalno gaje fazani, zečevi, srne i poljske jarebice. U prirodi prepunoj čeka i hranilica, lovci uživaju u autentičnom kontaktu sa divljinom. Avala je jedno od retkih mesta gde se organizovani lov može kombinovati sa mirnom šetnjom i uživanjem u prirodi – čak i ako niste lovac, šumske staze vas mogu iznenaditi prizorima srna koje mirno prelaze put. Lovna zona se pruža sve do jezera Pariguz, čime se ovaj kraj dodatno povezuje sa turističkim, rekreativnim i gastronomskim sadržajima.
Ako ste planirali da ručate na Avali, na raspolaganju su vam dve opcije – piknik u prirodi na za to predviđenim mestima, ili poseta jednom od restorana i kafića. Najpoznatiji su: 1000 ruža, Žrnov i Lipovica. Uživanje u domaćim specijalitetima, svežem vazduhu i pogledu na šumu čini ove lokacije idealnim za produženi ručak ili večernje opuštanje. Mnoge bašte ovih restorana su pet-friendly i pogodna su i za porodice sa decom.
Takođe, na vrhu planine, u podnožju Avalskog tornja, nalazi se kafić koji je otvoren tokom cele godine. Ovde možete svratiti i napraviti predah od svakodnevnih obaveza.
Za one koji žele da provedu noć na Avali, postoji nekoliko opcija: Hotel Avala i Garni hotel Sučević nude udoban smeštaj u prirodi, dok su za ljubitelje aktivnog boravka na raspolaganju i dva planinarska doma: Mitrovićev dom – prvi planinarski dom u Srbiji i spomenik kulture, kao i Čarapićev dom – objekat sa tradicijom i mogućnošću noćenja. Boravak u jednom od ovih domova pruža autentičan doživljaj planine i često podseća na detinjstvo, izlete sa školom i spokojna jutra uz cvrkut ptica.
Planinari i ljubitelji prirode mogu odabrati boravak u Mitrovićevom domu, prvom planinarskom domu u Srbiji, kao i u domu Čarapićev dom.
U okolini Avale nalaze se tri vrlo popularna izletišta – Trešnja, Bela reka i Pariguz. Svako od ovih jezera ima svoj šarm – Trešnja je poznata po šetalištima i gustim četinarima, Bela reka po tišini i prirodnim uvalama, dok Pariguz sve više privlači pažnju zbog svoje blizine turističkoj zoni Avale i potencijala za razvoj. Idealna su mesta za izlet van grada, ribolov, lagane šetnje, porodični piknik ili vožnju biciklom uz vodu.
Za ljubitelje gastronomije i tradicije, u podnožju Avale se nalaze prava iznenađenja: Vinarija Emporio nudi degustacije vina domaće proizvodnje, dok Muzej rakije “Bojkovčanka” priča priču o najpoznatijem srpskom piću kroz autentičan prostor i izložene eksponate. Ovo su mesta koja posetioci obično otkriju sasvim slučajno – a onda im se iznova vraćaju sa prijateljima.
Ukoliko želite da svom izletu dodate notu avanture, posetite Konjički klub Aleksandar koji nudi školu jahanja i rekreativne ture. Kontakt sa konjima, mir šume i prirodni ritam pružaju poseban osećaj oslobađanja od stresa. U blizini se nalazi i EkoPark Beograd, mesto koje je posebno zanimljivo porodicama sa decom – edukativne staze, mini zoo kutak i ekološki programi čine ga idealnim mestom za celodnevni boravak u prirodi.
Uživajte u istraživanju starih kuća, čaršija i crkava, koje kriju duh prošlih vremena i autentičan ambijent podavalskih sela.
Do Avale se lako stiže gradskim prevozom. Autobusi GSP-a sa brojevima 401, 403, 405, 407 i 408 voze do podnožja planine. Od maja do kraja avgusta, dodatna linija 400 vodi do vrha. Možete se popeti i peške planinskim stazama, biciklom ili automobilom. Postoje i asfaltirane staze dugačke oko 10 kilometara.
Avala je jedna od onih destinacija koje vam se uvek vraćaju u mislima. Bilo da ste je prvi put posetili kao dete, ili joj se vraćate godinama kasnije sa sopstvenom porodicom. Ona nije samo planina – to je spoj prirode, istorije i beogradskog duha, dovoljno blizu da pobegnete iz grada, a dovoljno bogata da vas zadrži ceo dan. Od spomenika i tornja, do šuma i jezera, restorana i domaće hrane, Avala uvek ima još nešto da ponudi – i to u svako godišnje doba. I ponuda se konstantno obogaćuje. Zato je ne čuvajte samo kao uspomenu. Izađite napolje, udahnite duboko, povedite nekog sa sobom – i dozvolite Avali da vas ponovo očara.