Dolaskom u sam centar grada, na Trg Republike, zapravo dolazite i na početak jedne od najstarijih i najznačajnijih ulica u Beogradu. Jedinstvena turistička atrakcija, prostorno kulturno istorijska celina, glavno šetalište i šoping zona se pruža u narednih skoro kilometar i povezuje staro jezgro grada sa centrom grada.
Poznato je da je ovom trasom još od vremena Rimljana prolazio put. U to vreme je ovim pravcem izgrađen vodovod čime su se stekli uslovi za nicanje naselja u ovom kraju Singidunuma. Već u vreme vladavine Turaka na ovom području zabeleženo je postojanje čak 5 džamija, a bilo je dosta bašti, na više mesta su izgrađene fontane, tu su bili i brojni prolazi i staze. Dalji preobražaj Knez Mihailova doživljava osvajanjem grada od strane Austrijanaca koji su porušili dosta kuća, dvorišta i džamija, sazidali nove zgrade, rekonstruisali ulicu i dali joj moderan izgled. Ujedno su izvršili podelu na gornji, zapadni deo koji su koristili Srbi i na donji, istočni koji je pripao Austrijancima. Po njihovom odlasku podela je ostala, samo su Austijski deo zaposeli Turci. Prvi značajniji urbanistički poduhvat, posle odlaska Turaka, je bio u periodu od 1867.godine od 1880. godine kada je posle usvajanja regulacionog plana profesora Emilijena Josifovića, doneta odluka da Knez Mihailova bude veza između tvrđave i varoši beogradske i ujedno 1870. godine i zvanično počinje da nosi ime srpskog princa Mihaila Obrenovića. Promena je ujedno značila i prelazak sa balkanskog, stihijskog stila na moderniji, evropski stil arhitekture. Iako su neke od zgrada izgrađene u kasnijem periodu, prostorno kulturno-istorijska celina i građevine ostale do današnjih dana oslikavaju i prikazuju autentični izgled koji je prostor imao u to vreme. Ovaj proces približavanja Beograda i Srbije Evropi i njenim vrednostima doprineo je svaranju jedne građanske klase koja je počela da izgrađuje jedan potpuno novi pristup. Došlo je do stvaranja trgovačkog staleža koji je počeo da otvara radnje i trgovine, kao i da gradi porodične građanske kuće i reprezentativne zgrade u skladu sa novim pravcem razvoja grada. Počinje da bude jezgro u kome se nastanjuju uticajne političke i javne ličnosti. Knez Mihailova je po mnogima ostala najlepša ulica Beograda i zadržala nekadašnji karakter trgovačke ulice, a daljim razvojem grada i otvaranjem ka svetu i kao veoma poznati turistički i kulturni centar grada.
Sledeći važan događaj u istoriji ove ulice je bio 1988. godine kada je, iz ulice kojom su išli automobili, pretvorena u pravu pešačku zonu kakva je i danas. U današnje vreme u njoj su mesto za svoje radnje pronašle najveće svetske modne kuće, čuvene radnje sportske opreme, banke, knjižare, suvenirnice. U njoj i okolnim ulicama su smešteni bitni muzeji, galerije i ostali objekti kulture. U samoj ulici, u njenim najlepšim zgradama su smešteni Srpska akademija nauka i umetnosti, palata Albanija, zgrada zadužbina Nikole Spasića, građanske kuće (Knez Mihailova 46 – 50), kulturni centri Nemačke, Španije i Francuske, Gradska biblioteka. Tu su poznati restorani, hoteli, kafići i klubovi, mesta za izlazak i uzbudljiv noćni život Beograda. Obavezno svratite u kafanu „Ruski car“, blizu su „Inex“ i restoran „Grčka kraljica“. Nezaobilazni ulični zabavljači koji svojom muzikom uveseljavaju prolaznike, slikari nude svoja dela, a žongleri, klovnovi i mađioničari uglavnom zabavljaju najmlađe se tokom celog dana mogu ovde videti. Šetajući se uvek možete kupiti kokice, sladoled, a zimi pečeno kestenje ili kukuruz koji će vas sve raspoložiti. Ulica ima i svoje zanimljivosti, kao što je piramida ispred zgrade SANU, koja zvanično predstavlja znamenitost posvećenu nauci, pošto sadrži podatke o koordinatama Beograda, nadmorskoj visini, stranama sveta, gravitacionom ubrzanju, dok nezvanično predstavlja simbol slobodnih zidara i masonski potpis u samom centru Beograda.
U skladu sa strategijom razvoja grada, Knez Mihailova i okolne ulice se umivaju, pretvaraju u pešačke zone, umivaju fasade i stvaraju prelepe ambijentalne celine oplemenjene zelenilom, drvećem, cvećem i fontanama. Knez Mihailova i okolne ulice obiluju prelepim ukrasima na fasadama brojnih objekata, zanimljivim oblicima ograda terasa, a starim zgradama se vraća stari sjaj i namena. Po celoj zoni raspoređeni lepi kandelabri koji daju specifičan izgled oblasti, čak i zimi. A od rane jeseni cela Knez Mihailova se ogrće u novogodišnje boje, pa je pravo uživanje proći prelepo okićenom ulicom. Ovde čak i parking u Beogradu možete naći skoro na svakom mestu. U blizini su veće javne gradske garaže, ali i veliki broj parking mesta po okolnim ulicama, a mreža gradskog prevoza je vrlo gusta pa dolazak do nje ne predstavlja neki problem.