Poseta Botaničkoj bašti i odmor u prirodi u samom centru grada predstavlja uživanje u svako doba godine. Spomenik prirode, kasnije i spomenik kulture i prava oaza u samom centru Beograda, na opštini Stari grad, vrlo je bitna za turizam Beograda. Kao i veći parkovi zelenilom mami u proleće, a hladi i osvežava i u najtoplijim danima. Kad se pomenu parkovi Beograda Jevremovac ne padne odmah na pamet, ali od samog ulaza u Takovskoj ulici, kroz veliku kapiju, ova bašta nudi na 5 hektara površine oko 500 vrsta drveta, žbunja i zaljastih biljaka. Priroda i zelene površine ispresecane su stazama koje vas vode do raznih vrsta domaćih, evropskih i egzotičnih biljaka na kojima su pločice sa botaničkim imenima.
Osnovana je 1874. godine, na predlog profesora botanike Josifa Pančića, koji je bio i njen prvi upravnik. Po osnivanju institucije za baštu je dodeljen plac na Dorćolu, uz obalu Dunava, što se nije pokazalo dobrim rešenjem obzirom na blizinu reke i česte poplave. Čuvši za probleme sa plavljenjem kralj Milan Obrenović poklonio je 1889. godine Velikoj školi imanje, na kome se i danas nalazi, sa obavezom da služi u prosvetne svrhe i da se nazove „Jevremovac“ u znak sećanja na njegovog dedu Jevrema T. Obrenovića. Botanička bašta je uređena sa ciljem istraživanja, očuvanja i konzervacije biljnih vrsta, kao i za pružanje znanja studentima i posetioocima o manje vrstama biljaka. Pa tako, ovde možete saznati da postoje listopadni četinari, videte neke tropske biljke, ali i saznati da je Podzemni Beograd, odnosno jedan njegov deo našao ovde svoje mesto.
Na samom ulazu imate drvenu kućicu gde možete kupiti karte za ovu posetu, razglednice, suvenire, ali i osvežavajuće napitke kako bi što duže ostali u ovom carstvu biljaka. U samom centru bašte imate česmu, a malo dalje i fontanu. U jednom uglu se nalazi i toalet za potrebe posetilaca. U bašti ima veliki broj klupa tako da se na njima možete odmoriti i posmatrati kako priroda Beograda u vidu male šume može da nadglasa saobraćaj i buku koji baštu okružuju sa svih strana i obezbedi mini odmor u Beogradu.
U Botaničkoj bašti možete posetiti „Japanski vrt“, prelepi ambijent sa mostićem i ribnjakom, okružen raznobojnom kolekcijom dalekoistočne flore. Kamen, voda i drvo (odnosno biljke) su osnovna tri elementa koji su sastavni deo svake japanske bašte. Kao što ćete primetiti japanski vrt nema dodatne elemente koji su prisutni u ostalim svetskim kulturama, kao što su razni kipovi, žardinjere, statue i slično. „Japanski vrt“ je postalo popularno mesto koje se često koristi za venčanja. Ostalim danima mnogi posetioci ga koriste kao mesto gde mogu da dođu na mini odmor ili da pročitaju nešto, dok im potočić, koji se savršeno uklapa u ovaj azijski ambijent u centru grada, protiče pored nogu.
Pored zelenila u Botaničkoj bašti se nalazi staklena bašta, podignuta 1892. godine koja pokriva površinu od 500 metara kvadratnih. U vreme kada je građena, bila je jedna od najvećih i najlepših u ovom delu Evrope, a sastavni delovi su preneti iz nemačkog grada Drezden. U staklenoj bašti se gaje brojne tropske i suptropske vrste biljaka, kojima ne prija naša kontinentalna klima, pa se spremite na malo drugačije vrednosti temperature i vlažnosti vazduha.
U Botaničkoj bašti se nalazi i zgrada Instituta za Botaniku, koji obuhvata upravnu zgradu, herbar, biblioteku, slušaonicu i laboratorije. Najzanimljiviji za obilazak je herbarijum, koga je 1860. godine formirao Josif Pančić. Zahvaljujući zalaganju profesora Pančića i njegovih kolega naučnika koji do dan danas povećavaju zbirku, Herbarijum danas broji 150.000 herbarijumskih tabaka i preko 300.000 sasušenih bioloških materijala sa biljkama prikupljenim na Balkanu ili putem razmene. Herbarijum je time dospeo na zvaničnu listu svetskih hebarijuma.
Interesantni izleti i porodična šetnja koje možete napraviti sa porodicom i prijateljima ili obilazak ove izložbe biljnog sveta na otvorenom nisu jedine stvari koje se ovde mogu organizovati. U poslednje vreme se često organizuju promocije, izložbe, predavanja, književne večeri kao i neke zanimljive manifestacije.
Botanička bašta je otvorena za posetioce tokom čitave godine, od 1.maja do 1. novembra u vremenu od 9 do 19 časova, i od 1. novembra do 1. maja u vremenu od 9 do 17 časova. Deca do 16 godina, uz pratnju odrasle osobe koja kupi kartu, studenti fakulteta Univerziteta u Beogradu, trudnice i osobe sa posebnim potrebama ne plaćaju ulaz. Pošto se nalazi u centru grada dolazak do nje iz bilo koje tačke Beograda prevozom nije problem, a u Ulici vojvode Dobrnjca, preko puta bašte, postoji i javna garaža “Botanička bašta” sa 250 parking mesta u kojoj se naplaćuje parking, kao i u ostalim javnim garažama grada, po započetom satu.
U okruženju Botaničke bašte se na više mesta nalaze trafike i prodavnice, ali i kafići, kafane i restorani Beograda u kojima možete nastaviti sa uživanjem uz kafu, piće ili ukusno spremljenim specijalitetima i nastaviti sa otkrivanjem lepota Beograda.